Te Komiti
Marino Hau
Perehitene (President)
Ka mimiti te puna i Taumārere, ka toto te puna i Hokianga
Ka mimiti te puna i Hokianga, ka toto te puna i Taumārere.
Ko Rakaumangamanga me Te Reinga ngā maunga.
Ko Taumārere me Waihou ā-rua ngā awa.
Ko Ōtiria me Waihou ngā marae.
Ko Ngāti Hine, ko Ngāti Wai me Ngāti Te Reinga ngā hapu.
Anei te reo mihi o te Whare o Puhi ki a koutou katoa.
I whānau mai au i Ōtautahi. I hoki atu mātou ki te wā kāinga, ki Te Taitokerau, i te tau 1981. I kuraina au ki Kaikohekohe me Opononi, ā, i haere au ki ACE - Te Kāreti Mātauranga o Tāmaki. I whai au i te tohu kaiako i Te Wānanga Taikura o Ngā Kura Kaupapa Māori.
Kua rua toru tekau tau au e whakaako ana ki ngā kura tuarua o Tāmaki Makaurau. Ko ētahi atu o aku mahi he Kaiāwhina Kaiako i ngā kura tuarua, he Kairuruku Hinonga hoki anō au. E ngakaunui ana au ki te ako me te whakaako i tō tātou reo rangatira me ngā mahi ā-rēhia. Ki taku ao, atu i ngā mahi whakaako, he whaea kēkē au, he tamāhine au, he tuāhine au, he mātāmua au, he kaha ki te kotiti haere, ki te whai wheako hou, he kaihaka o-mua, he kaitakaaro tēnehi anō hoki.
Ringa ki te manawa, e whakapono mārika ana au kua tae te wā kia koke whakamua tātou, kia kotahi ai ngā whakaaro o ngā kaiako Māori, puta noa. Anei te wāhi mō tātou kia mahitahi mō te reo te take.
Hei whakakapi i aku kōrero, ka hoki ki ngā kōrero a Tā Hēmi Henare; ‘Ko te reo te mauri o te mana Māori’. Ka whai tonu au i ngā kupu o tēnei whakataukī, hei painga mō te āpōpō!
Vinny Hohepa
Kaitiaki Pūtea (Treasurer)
E whitu ōku iwi
Nō Ngāpuhi
Nō Ngāti Whātua
Nō Tainui
Nō Maniapoto
Nō Ngāti Rangiwewehi
Nō Ngāti Whakaaue
Nō Tūwharetoa
Ko Vinny Hohepa ahau
Mai i ōku pae maunga ki ō koutou maunga, e mihi ana, e mihi ana, e mihi atu ana.
He kaiako au ki Te Kura Tiwāwha ki Tītīkōpuke, ki Tāmaki Makaurau.
He waewae nekeneke ōku, ā, kei te rata au ki te haere ki wīwī, ki wāwā, ki tāwāhi kia kite i ngā whenua rerekē, waihoki, kāore āno au kia kite i tētahi whenua i tua atu i a Aotearoa. Koinei tōku ūkaipō.
Ehara i te mea i tipu ake au ki te reo. Tokoiwa mātou ngā tamariki a ōku mātua, ā, tokomaha hoki kei tōku ake whānau whānui. He pūkenga tunu kai tō tō mātou whānau, engari anō te kōrero i te reo Māori, e tipu tonu ana. Nā tēnei āhua i timata ai au ki te ako i te reo ki Te Wānanga Takiura o Ngā Kura Kaupapa Māori o Aotearoa i te tau 2015. Mōku nei, ko taku ako i te reo Māori e rite tonu ana ki te tangata tē taea te kite ngā tae o te ao, ā, i a ia ka kite tuatahi i te uenuku, ka whiti mai te rā, ka ao, ka ao, ka awatea. Koirā te take i tū ai au hei kaiako kia taea e tōku ake whānau, otirā, ngā tamariki, te kite te ātaahua o te ao mā roto mai i tō tātou reo Māori.
Ehara te huarahi whakaako nei i te mahi ngāwari, he nui ngā wero me ngā āhuatanga e hopo ai te tangata.
E noho ana au i tēnei komiti whakahaere hei ringa āwhina i ngā kaiako ki te whakatō, ki te whāngai, ki te whakatipu i te reo Māori.
E ai ki te kōrero, mā te hapori te tamaiti e poipoi, ā, mā ō tātou ringa kaiako ngā tamariki e ora ai!
Marie Donaldson
Hēkeretari (Secretary)
Ko Airani, ko Kotimana, ko Ingarihi, ko Wēra hoki ngā whenua o ōku tūpuna, ā, kua ū tōku ngākau ki Aotearoa nei me te ao Māori e whakarangatira nei i ahau i ia rā. I Te Waipounamu, ko Tarahaoa te maunga whakaruruhau e tohu ana i tōku ūkaipō, i tōku tūrangawaewae hoki. Ko Ngāi Māori tōku haona kaha e ārahi ana i ahau i roto i aku mahi me aku kawenga katoa.
He kaiako reo Māori whakahīhī ahau ki te kura tuarua o Kā Tiritiri o te Moana, ā, e tū ana hoki hei pou reo mātau i te ao mātauranga. Kua tutuki i ahau tōku Tohu Kairangi mā te Mātauranga (PhD), hei whakahohonu, hei whakatutuki hoki i taku koha ki te reo, ki te iwi, ā, ki a tātou katoa. E tino ngākau nui ana au ki te tautoko i ngā ākonga me ngā kaiako kia tipu ai, kia kōkiri tahi ai te reo rangatira nei ki ngā taumata teitei. Ki tōku nei whakaaro, he taonga tuku iho te reo Māori, nō reira me tiaki, me whakarauora tonu kia māhorahora, kia rangona, ā, kia whakamahia hoki e te katoa i ia rā.
I waho atu i te ao mātauranga, he māmā ahau, ā, ko tōku tāne me āku rakatahi ngā pou herenga o tōku ao. He mea nui whakaharahara ki ahau te whakamana i te whakapapa Ngāi Tahu me te iwi Moriori o āku uri i te taha o tōku tāne, i roto i ngā whakaritenga katoa o tō mātou whānau, o aku mahi hoki.
Ko te whakataukī nei hei ārahi i ahau i roto i aku kawenga hapori, kawenga pūnaha hoki: “Mā te huruhuru ka rere te manu.” Mā te tautoko me te poipoi i tētahi, i tētahi, ka puāwai tahi ai te reo me te tangata. Mauri ora.
Shanna Rope
Executive Committee Member
E tū ana au ki te taumata o Tarawera e tū takotako rā.
Ka titiro whakararo iho ki te iwi o Te Arawa i te waka o Te Arawa.
E rere nei i ngā wai karekare o Te Puarenga
Ka tū te waka ki uta, ki te marae nukunuku-ātea o Te Pakira.
Kia rongo i te reo pōhiri o Tūhourangi Ngāti Wāhiao.
E mihi nei, e karanga nei.
Nō Tiekerowākia, nō Tenemāka, nō Airangi, nō Ingarangi ōku tīpuna Pākehā. Ko Shanna Rope tōku ingoa. E 35 aku tau. He wahine ahau. Kei Onehunga mātou ko te whānau e noho ana i raro i te maunga tapu o Maungakiekie. I tipu ake ahau ki Onehunga. Kei te whakaako ahau ki te Kāreti o Maungakiekie. He ākonga o mua hoki ahau o taua kura. Ko tōku tūranga i rō kura, ko te Ūpoko Kaiarahi Mātauranga Māori, ko ahau hoki tērā e ārahi ana i ngā tari whakaako reo o te ao ki tō mātou kura. Koinei taku tau tuangahuru mā tahi e whakaaako ana i ngā rangatira mō āpōpō. I whāia e au te mātauranga ki ngā Whare Wānanga maha puta noa i te motu.
Ahakoa ngā piki me ngā heke o te wā, kei te whakapono tonu ahau ki te kōrero, mā te huruhuru ka rere te manu. He rawe tēnei kōrero ki te mānaaki me te whakaaweawe i te hunga e whakaako ana. Māku e tautoko tēnei kāhui hei hāpai i tō tātou reo kāmehameha me ngā kaiako e whawhai ana mō Te Reo Māori ki ngā kura puta noa i te motu. Kei waho i te kura, he pai ki ahau te whatu i ngā tukutuku, te ngana ki te tākaro netipōro, me te whakarongo ki ngā waiata puoro ūngeri kōrangaranga o ngā tau iwa tekau me ngā tau rua mano.